No. 3 - Year 10 - 06/2020
10.15291/sic/3.10

Contributors

Katarina Aladrović Slovaček (1980), PhD, is assistant professor at Faculty of Teacher Education, University of Zagreb, Croatia. Her scientific work encompasses applied linguistics, studying the process of Croatian language acquisition and learning with special focus on the younger school children, development of linguistic and communicative competences in Croatian language, children’s vocabulary and discourse analysis of children’s literature as well as statistics in linguistics. She published monograph Od usvajanja do učenja hrvatskoga jezika (2019) and manual book for teachers – Kreativne jezične igre (2018), 17 chapters in books, 22 articles in local and international journals and 28 articles in proceedings. She participated in some scientific projects about communicative competence in Croatian language (2007-2013), about Croatian language as a second language (2014-2018), about translations in children's literature (2015-2018) and 3 Erasmus+ projects about creative thinking and learning Croatian language as a first and second language.

Rikardo Arregi Diaz de Heredia, (Gazteiz/Vitoria, 1958.), pjesnik i prevoditelj, nezaobilazno je ime suvremene baskijske poezije. Dvije njegove zbirke Hari hauskorrak (1993.) i Kartografia (1998.) dobile su prestižnu španjolsku nagradu Premio de la Crítica. Pjesme koje objavljujemo u ovome broju [sic]-a iz njegove su najnovije zbirke Bitan esan beharra (2012.). Izvadci iz kritika, na španjolskom jeziku, dostupni su na sljedećoj poveznici: http://aunamendi.eusko-ikaskuntza.eus/es/arregi-diaz-de-heredia-rikardo/ar-18637/.

Marija Bakula studira anglistiku i ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Predavala je engleski jezik u školi stranih jezika i prevodila je s hrvatskog na engleski u Engleskom servisu Hrvatske izvještajne agencije. Nakon završetka fakulteta želi se baviti prevoditeljstvom.

Adriana Barešić is a student of English language and literature and Spanish language and literature at the University of Zadar. Her interests are reading, traveling, and learning new languages.

Mane Boca , student je ruskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Gautama Buddha glavni je protagonist đātaka, pripovijesti o njegovim prijašnjim životima. U ovoj formi, čestoj u buddhističkoj književnosti, Buddha se naziva Bodhisattva (pāli Bodhisatta). Prema predaji, upravo ih je Buddha ispričao redovnicima okupljenima u gaju Đeti. Po sadržaju se dijele na basne, bajke, anegdote i priče s moralnom poukom, a posebnu vrijednost imaju stihovi kojima se iznosi središnja misao ili pouka. Svrha je đātaka prikazati život Buddhe i njegovih suvremenika kao odraz ili karmičku posljedicu pojedinih događaja iz prijašnjih života. Prva đātaka o gušteru objašnjava razlog nezadovoljstva Buddhine supruge Yaśodhare. Prevedena je sa sanskrta i preuzeta iz Mahāvastua (1. – 5. st.). Druga đātaka, obogaćena daškom humora, prevedena je s pālia i preuzeta iz Đātakaṭṭhakathāvaṇṇane (5. st.). Premda istoga naslova, dvije se odabrane đātake razlikuju po sadržaju.

Zlatko Bukač  is a postdoctoral associate at the Department of English, University of Zadar. He writes predominately about American popular culture, digital literature, and graphic novels. His research interests include discourse theory, visual analysis, postcolonial theory, affect theory. He teaches various courses in American literature and culture. He is a member of the Editorial staff of [sic] – A Journal of Literature, Culture and Literary Translation, co-founder of the Centre for Research in Social Sciences and Humanities, and Editor in Chief of gaming magazine GoodGame.

Paula Čivrak studentica je preddiplomskog studija rusistike te diplomskog studija anglistike, prevoditeljski smjer, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rođena je 1997. godine. Ovo je njen prvi objavljeni prijevod s ruskoga jezika.

Mihail Èpštejn zaposlen je na Sveučilištu Emory. Jedan od najplodnijih suvremenih kulturologa, književnih teoretičara i filozofa (njegova bibliografija obaseže više od 750 jedinica) te dobitnik brojnih nagrada, M. Èpštejn bavi se kulturalnom i književnom teorijom, ruskom književnošću, filozofijom i religijom, novim smjerovima u humanističkim znanostima i mogućnostima njihove praktične primjene, semiotikom, evolucijom jezika i neologizmima. Knjige i znanstvene radove objavljuje na ruskom i engleskom jeziku: Ironija ideala. Paradoksi ruske književnosti (Ironija ideala. Paradoksy russkoj literatury, Moskva, 2015.); Solo Amore: ljubav u pet dimenzija (Solo Amore: Ljubov' v pjati izmerenijah, Moskva, 2011.); Filozofija tijela (Filosofija tela, St. Petersburg, 2006.); Postmoderna u ruskoj književnosti (Postmodern v russkoj literature, Moskva, 2005.); Nakon budućnosti: paradoksi postmodernizma i suvremene ruske kulture (After the Future: the Paradoxes of Postmodernism and Contemporary Russian Culture, Amherst, 1995.).

Mihail Èpštejn zaposlen je na Sveučilištu Emory. Jedan od najplodnijih suvremenih kulturologa, književnih teoretičara i filozofa (njegova bibliografija obaseže više od 750 jedinica) te dobitnik brojnih nagrada, M. Èpštejn bavi se kulturalnom i književnom teorijom, ruskom književnošću, filozofijom i religijom, novim smjerovima u humanističkim znanostima i mogućnostima njihove praktične primjene, semiotikom, evolucijom jezika i neologizmima. Knjige i znanstvene radove objavljuje na ruskom i engleskom jeziku: Ironija ideala. Paradoksi ruske književnosti (Ironija ideala. Paradoksy russkoj literatury, Moskva, 2015.); Solo Amore: ljubav u pet dimenzija (Solo Amore: Ljubov' v pjati izmerenijah, Moskva, 2011.); Filozofija tijela (Filosofija tela, St. Petersburg, 2006.); Postmoderna u ruskoj književnosti (Postmodern v russkoj literature, Moskva, 2005.); Nakon budućnosti: paradoksi postmodernizma i suvremene ruske kulture (After the Future: the Paradoxes of Postmodernism and Contemporary Russian Culture, Amherst, 1995.).

Višnja Grabovac lektorica je za hindski jezik na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. U užoj je sferi njezina istraživačkoga rada i buddhistička književnost. Trenutno radi na hrvatskom prijevodu odabranih dijelova životopisa Gautame Buddhe.

Boris Groys filozof je, povjesničar umjetnosti i teoretičar medija čije su knjige prevedene na niz svjetskih jezika. On je Global Distinguished profesor ruskih i slavističkih studija na Sveučilištu New York te profesor filozofije na European Graduate School u švicarskom Saas-Feeu. Jedan je od vodećih svjetskih proučavatelja moskovskog konceptualizma. Njegove su najpoznatije knjige Logika kolekcije (Logics of the Collection, 2011.), Ruski kozmizam (ur., Russian Cosmism, New York, 2018.), Politika poetike (Politika poètiki, Moskva, 2012.), Uvod u antifilozofiju (Einführung in die Anti-Philosophie, München, 2009.), Komunistički postscript (Das kommunistische postskriptum, Frankfurt am Main, 2006.), Totalna umjetnost staljinizma: avangarda, estetsko diktatorstvo i iza (The Total Art of Stalinism: Avant-Garde, Aesthetic Dictatorship, and Beyond, Princeton, 1992.).

Ana Haramustek , student je ruskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Genevieve Hudson autor/ica je romana Boys of Alabama: a Novel (2020.), koji su O, the Oprah Magazine, Ms Magazine i Lit Hub uvrstili na popis preporučenih djela za 2020. godinu. Ostala djela uključuju memoare A Little in Love with Everyone (2018.) te zbirku kratkih priča Pretend We Live Here: Stories (2018.), koja je ušla u uži izbor za književnu nagradu LAMBDA. Završio/la je program kreativnog pisanja na Sveučilištu u Portlandu. Priče autora/ice nominirane su za nagradu Pushcart i pojavile su se u časopisima McSweeney’s, Catapult, TinHouse.com, No Tokens, Joyland, Bitch, The Rumpus i drugdje.

Luka Huzjak student je Sveučilišta u Zagrebu. Završio je dvopredmetni diplomski studij njemačkog jezika i književnosti i slovakistike. Trenutno je na drugoj godini doktorskog studija znanosti o književnosti, teatrologije i dramatologije, filmologije, muzikologije i studija kulture.

Janko Jesenský slovački je književnik, prevoditelj i pravnik. Tijekom I. svjetskog rata nalazi se na ruskoj fronti, a nastankom prve Čehoslovačke republike obnaša visoke funkcije. Nakon smrti 1945. dodjeljuje mu se titula narodnog umjetnika. U književnosti se javio pjesničkom zbirkom Stihovi (Verše, 1905.), pred I. svjetski rat posvetio se pisanju kratke proze, kao primjerice Malograđanske priče ili Malomestské rozpravký 1913., a piše i roman Demokrati (I i II, 1934. do 1938.). U prozi se ističe humorom kojim polemizira društveno-politička zbivanja, provincijalnu malograđanštinu i/ili vlastita životna iskustva.

Ivana Klešković upisala je 2015. godine, nakon završetka jezične gimnazije u Dubrovniku, Filozofski fakultet u Zagrebu – dvopredmetni studij Ruskog jezika i književnosti i Engleskog jezika i književnosti. 2019. godine postaje sveučilišni prvostupnik engleskog jezika i književnosti te upisuje diplomski studij – nastavnički smjer. Iste godine postaje sveučilišni prvostupnik rusistike obranom završnog rada pod naslovom "Breza u ruskoj frazeološkoj slici svijeta" ("Bereza v russkoj frazeologičeskoj kartine mira") te potom upisuje diplomski studij – prevoditeljski smjer.

Klara Kolar , student je ruskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Karla Kosić studentica je Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje studira Ruski jezik i književnost u kombinaciji s anglistikom. Tijekom studija volontirala je na internacionalnoj konferenciji AEEES (The Association for Slavic, East European, & Eurasian Studies), a znanje ruskog jezika i kulture dodatno produbljuje sudjelujući u raznim volonterskim projektima.

Marija Krivokapić teaches English literature at the University of Montenegro. Her primary research and teaching specialization is in Victorian and twentieth-century British literature. Her other particular interest has been with contemporary Native American literature and travel writing. Her publications include: Images of Montenegro in Anglo-American Creative Fiction and Film, co-authored with N. Diamond (Cambridge Scholars, 2016), Contemporary Native American Literature, co-authored with S. Runtić (Osijek, 2013), Essays in Contemporary Anglo-American Literature (Nikšić, 2011), Essays in Contemporary Native American Literature: Towards the End of Indian History (Nikšić, 2012), Quest for Transcendence in D. H. Lawrence's Fiction (Nikšić, 2010), D. H. Lawrence in Italy (Belgrade, 2000). She has edited and co-edited a dozen of books, published research papers worldwide, published numerous literary translations, and is also a published poet.

Matea Krnić završila je Gimnaziju Antuna Vrančića u Šibeniku, smjer Jezična gimnazija. Studira dvopredmetni studij Ruskog jezika i književnosti i Kroatistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U akademskoj godini 2019./2020. završava preddiplomski studij.

Mark Lipoveckij pseudonim je plodnog autora Marka Lejdermana, profesora na Sveučilištu Columbia. Bavi se književnošću kasnog socijalizma (druga polovica 20. stoljeća i prije raspada SSSR-a) te je autor jedne od prvih doktorskih disertacija o ruskom postmodernizmu. Jedan je od vodećih istraživača stvaralaštva Dmitrija Prigova. Neke su od njegovih knjiga sljedeće: Povijest ruske književnosti (A History of Russian Literature, Oxford, 2018.); Kriza postmoderne: od Lolite do Pussy Riot (Postmodern Crises: From Lolita to Pussy Riot, Boston, 2017.), Šarmovi ciničkoga uma: transformacije trikstera u sovjetskoj i postsovjetskoj kulturi (Charms of the Cynical Reason: The Transformations of the Trickster Trope in Soviet and Post-Soviet Culture, Boston, 2011.), Ruska književnost 20. stoljeća: 1950-e – 1990-e godine (Russkaja literatura XX veka: 1950-e – 1990-e gody, s Naumom Lejdermanom, Moskva, 2001.; šest izdanja).

Ken Liu američki je pisac spekulativne fikcije i prevoditelj. Dobitnik je nagrada Hugo, Nebula, World Fantasy, Locus, FantLab, Sidewise, Science Fiction & Fantasy Translation. Dosad je objavio zbirke kratkih priča The Paper Menagerie and Other Stories i The Hidden Girl and Other Stories te u književnost uvodi termin „silkpunk” objavljivanjem serije fantastike The Dandelion Dynasty, koja započinje romanom The Grace of Kings. Također je autor romana Zvjezdanih ratova The Legends of Luke Skywalker te je preveo roman The Three-Body Problem kineskog autora Cixina Liuja, što je bio prvi roman koji je dobio nagradu Hugo u prijevodu. Trenutačno živi s obitelji blizu Bostona.

Danijela Lugarić Vukas is Assistant Professor at Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, and the Director of the Institute of Literary Studies, where she edits Biblioteka L monographs in literary criticism. Her research interests include the history of Russian literature and film, female prose writers, the culture of late Soviet socialism between myth and trauma, and Russian critical theory. Her recent publications include: Journeys to the Otherness: Myth, Class, and Gender in Russian Literature, Film and Popular Culture (FF press & HSN, 2019; in Croatian), The Cultural History of October Revolution: 100 Years Later (ed., FF press & HSN, 2017, 2019; in Croatian), The Future of Post-Socialism: Eastern European Perspectives (eds., with J. F. Bailyn and D. Jelača, SUNY Press, 2018), Myth and Its Discontents: Precarious Life of Memory and Trauma in Central and Eastern European Literature (eds., with M. Car and G. T. Molnar, Praesens Verlag, 2017), The Cultural Life of Capitalism in Yugoslavia: (Post)Socialism and Its Other (eds., with D. Jelača and M. Kolanović, Palgrave Macmillan, 2017).

Dominik Mačković student je dvopredmetnog diplomskog studija filozofije (znanstveni smjer) i ruskog jezika i književnosti (prevoditeljski smjer) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uživa u prevođenju, posebice književnome, kojim se zasad bavi u slobodno vrijeme i za vlastiti užitak. Planira pisati svoj diplomski rad na temu književnog prevođenja.

Ema Marača . Studentica ruskog jezika i književnosti i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno joj je glavno područje interesa feministička kritika.

Ljubica Matek docentica je na Odsjeku za engleski jezik i književnost Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Osijeku gdje predaje kolegije iz anglofone književnosti na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju. Voditeljica je Centra za popularnu kulturu pri Filozofskom fakultetu u Osijeku te članica savjetodavnog odbora znanstvenog časopisa Messengers from the Stars: On Science Fiction and Fantasy (University of Lisbon). Istraživački interesi su joj široki i uključuju gotičku i fantastičnu književnost, popularnu kulturu, adaptacijske studije, i prikaze obitelji u suvremenoj anglofonoj književnosti.

Smiljana Narančić Kovač is associate professor at Faculty of Teacher Education, University of Zagreb, Croatia. Her research interests include comparative literature, the narrative, children’s literature (contact and transfer studies), picturebook theory, and applied linguistics. She served as the PI for a national research project about children’s literature translations (2015–2018). She published two monographs, one being a theoretical treatise on picturebook as a narrative (2015), and chapters in international publications, such as Alice in a World of Wonderlands (Jon Lindseth, ed., 2015) and The Routledge Companion to Picturebooks (Bettina Kümmerling-Meibauer, ed., 2018). She edited or co-edited several books, including Hlapić in the Wide World and Translations of Children's Literature: A View from Croatia (with Ivana Milković), in Croatian (2019). She is the Editor-in-Chief of Libri & Liberi: Journal of Research on Children's Literature and Culture.

Angelika Peljak is a third-year Ph.D. student, a scholar of Swansea University, Wales, a graduate of English Studies and Belarusian Studies from the University of Warsaw. Her main research interests are corpus linguistics and translation studies, especially in the context of Belarusian, and consequently promoting this minority language.

Radionica prevođenja poezije u Malom Pašmanu u dva je navrata ugostila Rikarda Arregija. Prvi put virtualno, u svom petom izdanju (svibanj 2018.), kada ga je u dolasku spriječila bolest pa se tumačenja njegove poezije uspješno prihvatio Unai Lauzirika sa Sveučilišta u Leipzigu, a drugi put osobno, u šestom izdanju radionice (svibanj 2019.). Susret dvaju jezika tako različite strukture, kao što su baskijski i hrvatski, u kombinaciji s Arregijevim majstorskim poigravanjem tradicijom i formom, pokazao se izazovnim i zahtjevnim. Jedanaest pjesama koje ovdje objavljujemo predstavljaju izbor iz rezultata radionice. Pjesme Zorionak (Sretno), Ekaitzak (Oluje), Fervor de Buenos Aires, Aldi berean (U isti mah), Min urrun moduko bat (Neka bol daleka) i Amodiozko poemak edo XXIII (Ljubavne pjesme, više-manje XIII) u petom su izdanju radionice preveli Nikola Vuletić te studentice Sara Mašek i Rebeka Vasilj, a naknadno dotjerali Nikola Vuletić i Dinko Telećan. Iz šestoga izdanja, u prijevodu Nikole Vuletića, Dinka Telećana i Tomislava Kuzmanovića ovdje donosimo pjesme Forma, Txolarreak (Vrapci), Gerra argazkia (Ratna fotografija) te broj XI i XXV iz ciklusa Amodiozko poemak edo (Ljubavne pjesme, više-manje). U procesu prevođenja od nemale nam je koristi bio usporedni rad ostalih sudionika radionice koji su Arregijeve stihove preveli na galješki (Isaac Xubín i Alejandro Vicente Martínez), katalonski (Maria Teresa Coll Mariné, Xavier Farré i Enric Casasses) i njemački jezik (Carsten Sinner i Unai Lauzirika).

Zvonimir Prtenjača student je Filozofskog fakulteta u Osijeku, gdje trenutno završava drugu godinu dvopredmetnog diplomskog studija engleskog jezika i književnosti i povijesti (nastavnički smjer). Suurednik je zbornika studentskih radova naslovljenog The Student's Pen Shapes Beauty: Creative Writing in the BA Literature Classroom te član uredničkog odbora časopisa Kick, namijenjenog studentima anglistike zainteresiranima za istraživanje književnosti i književno prevođenje. Aktivno piše za niz publikacija te je član nekoliko udruga, a kao područja stručnog interesa navodi fantastičnu književnost, književnost za djecu i mlade, distopijsku književnost, suvremenu američku i britansku književnost, grafičke romane i sve vezano uz superjunačku tematiku, uz pomalo nezdrav afinitet prema Batmanu.

Sanja Runtić is Professor of English Literature and Head of the BA Programme in English at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Osijek. Her teaching and research interests are in the areas of American, Canadian, Indigenous, postcolonial, and women’s studies. She was a visiting scholar at the University of Arizona (Fulbright fellowship, 2003/2004) and University of Central Oklahoma (Erasmus+ fellowship, 2017). Her books include Contemporary Native American Literature (with M. Knežević, 2013), The Awakening: The (De)Construction of the Female Self in Turn-of-the-Twentieth-Century American Fiction (2019), and SIZE ZERO V: The Politics and Poetics of Women’s Writing – Comparative Perspectives (co-edited with A. Nikčević-Batrićević, 2019).

Marina Veverec i Blaž Martić studenti su Sveučilišta u Zadru. Trenutačno su na drugoj godini diplomskog studija anglistike, u sklopu kojeg završavaju modul književnog prevođenja. Godine 2020. sudjelovali su u izradi prijevoda antologije Europa28: Žene o budućnosti Europe, koja je nastala kao projekt festivala Hay.

Nikolai Wansart holds a master’s degree in English studies and a bachelor’s degree in English and Catholic Theology from the University of Cologne, where he also worked as a student research assistant. He wrote his master’s thesis on the American Sublime in the works of John Steinbeck and Allen Ginsberg and is currently preparing a PhD project on the role of the sublime as affective-emotive hybrid category for ecocriticism of the American West.

Maja Zidarević studentica je Sveučilišta u Zadru i trenutačno završava diplomski studij engleskog i ruskog jezika i književnosti.